Iz zemlje lala i kanala
Kralj i Donald Trump : ima li granica ljudskoj ludosti?
Otkad živim ovdje – ima tome više od trideset ljeta – a vjerovatno još od kraja šezdesetih, u Holandiji traju vatrene diskosije o (bes)korisnosti kraljevske kuće. Jer, nije li taj “institut”, sjaj i raskoš plemićke krvi, davno pregazilo vrijeme? Kakve oni veze imaju sa životom ogromne većine običnih ljudi?
“Fanovi” Oranje “kraljevića”, sa svoje strane, poručuju da se radi o staroj, divljenja vrijednoj tradiciji koja je kao takva neraskidivo vezana za ovdašnje kulturno naslijeđe. Osim toga, vele oni, od kraljevske kuće Holandija itekako ima koristi. Nije li majka aktuelnog holandskog kralja, (bivša) kraljica Beatrix, u svoje vrijeme jedna od najmoćnijih i najbogatijih žena svijeta, svojim šarmom i smislom za poslovanje ovoj zemlji priskrbila čitav niz veoma lukrativnih poslova širom svijeta?
Bilo kako bilo, jedno vrijeme je popularnost kraljevske kuće bila na vrlo niskim granama, da bi se podigla ženidbom sadašnjega kralja za argentinsku ljepoticu Maximu Zorreguietu. Ova inteligentna žena je njenim urođenim šarmom i spontanošću naprečac osvojila simpatije svekolike holandske javnosti.
I to je, uz nekoliko manjih padova, ostalo sve donedavno, dok nije u javnost puštena vijest da kralj i kraljica Zemlje lala i kanala uskoro odlaze u trodnevnu posjetu američkom predsjedniku Donaldu J. Trumpu.
Iako, već dugo se znalo da je do te posjete naprosto moralo doći. Trumpa je lani, za vrijeme NATO-vog sastanka na vrhu u Den Hagu, kraljevski par ugostio baš onako kraljevski. Tada su kralj i kraljica zaista učinili sve da udovolje nepredvidivom i hurljivom Trumpu. Čak mu je, što je svojevrstan presedan, omogućeno da objeduje i spava u kraljevskoj palati u Den Bošu.
Od tad je prošlo skoro godinu dana. Trumpova ionako upitna popularnost se za to vrijeme survala do apsolutne nule, i s njim se – osim političara sluganjskih režima – sastaju samo oni koji moraju. Upućeni tvrde da se radi upravo o tome: do ovog susreta je naprosto moralo doći. Očaran ljubaznošću domaćina Trump je lani, na odlasku iz Den Haga, pozvao kraljevski par u Vašington. A odbijanje takvog poziva je u diplomatskim odnosima nezamislivo. Nije li Holandija, uz Veliku Britaniju, uprkos suludom predsjedniku najposlušniji američki “poslušnik” u Evropi?
I mada su ponovo – doduše ne masovno – u progresivnim krugovima izbili protesti, potpisivane peticije protiv posjete političaru koji je, između ostalog, “aminovao” genocid u Gazi, kidnapovao predsjednika Madura, sa zločincem Netanjahuom napao Iran… ništa se tu nije dalo popraviti. Po cijenu još jednog pada ugleda Oranje kuće u izvjesnim krugovima se moralo letjeti preko okeana.
I evo ih, na vjestima gledam kako u limuzinama stižu na plato ispred Bijele kuće. Rukovanje dvojice muškaraca nije onako dugo i srdačno kao u Den Bošu, ali ima osmjeha. Obojica nastoje odglumiti prijateljstvo. Kraljeva usputna opaska o ljepoti tulipana u vrtu Bijele kuće nastoji da pojača taj utisak. Kratko poziranje za sedmu silu. A onda ulazak u sigurnost debelih zidova.
Sad, kad je sve prošlo i poznati nam skoro svi detalji, mora se priznati da se i Donald Trump, za njegove pojmove, potrudio da dostojno dočeka visoke gostec iz Zemlje lala i kanala. Spavanjem u čuvenoj Lincoln Bedroom im je učinjena velika i rijetka čast, kakvu je od Holanđana posljednji put još početkom milenijuma doživio onovremeni šef NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.
No, večera kod Trumpovih je bila mnogo manje spektakularna od one denbošovske: na meniju bjehu supa od špinata i riba (list iz Sjevernog mora s porilukom i šparogama) i ledeni kolač. To se ni uz najbolju volju ne može nazvati gozbom. Mnogi su se plašili da će na meniju biti Trumpu omiljeni hamburger i pomfrit.
Tako se kod nas dočekuju gosti u škrtim gospodskim familijama.
Uz relativno “mršavu” večeru je vezan još jedan, pomalo neugodan, detalj. Naime, kraljevskoj pratnji je bio i aktuelni holandski premijer Rob Jetten. On je prisustvovao večeri, ali je nakon nje zamoljen da napusti prostoriju. Da li je to možda zbog toga što je upravo Jetten prije dvije godine, kao vođa partije D66, Trumpa nazvao “ženomrscem” koji “otvoreno flertuje sa diktatorima”? Zna se da je Trump zlica i velio zlopamtilo. Kako god, onima koji znaju za tu “uvertiru” bilo je neugodno gledati “srdačno” rukovanje Trumpa i Jettena pred Bijelom kućom”.
Jetten je po izlasku sa večere okupljenoj sedmoj sili ustvrdio da je kralj ćaskao sa predsjednikom, dok je on bio zadužen za načinjanje teških tema: Gaza, Island, Venecuela, Iran…
Neka mu bude. Ostaje činjenica da tu njegovu “hrabrost” za Trumpovom “bogatom” trpezom kasnije niko nije potvrdio. Ko s đavolom tikve sadi…
Da se, pri kraju, vratimo na uzroke ovdašnjeg protivljenja ovoj kraljevoj posjeti. Da bismo sagledali širi kontekst i implikacije “prijateljskog” kontakta sa bezobzirnim moćnicima, citirajmo završni dio teksta prof. dr. Envera Kazaza “Luđaci preuzimaju sistem – slom liberalne demokratije“, objavljenog na sajtu Prometej.ba. U našem burnom vremenu svaki gest visoko pozicioniranih ljudi – uz svo uvažavanje diplomatskih ograničenja – je prokleto važan. Sve se pamti i bilježi, pa i ovaj kraljev posjet svjetskom kabadahiji broj jedan, nedvojbenom kandidatu za fiktivnu Nobelovu nagradu za rat:
“[…] vratimo se naslovu teksta. Zašto u njemu stoji ta odrednica luđaci? Pa, ponajprije zbog Trampa, mada za njim ne zaostaju ni druge autoritarne kreature. Trampove izjave su prepune kontradicija, čak sulude, međusobno suprotne, ispunjene lažima i često potpuno glupe. Njegovi potezi su iracionalni, a njihova nepredvidivost pokazuje da ne postoji neka ozbiljna strategija iza njih. Kolokvijalno rečeno, prije podne govori jedno, poslijepodne drugo, dok laprda gluposti smjera nešto treće, ubija vlastite građane, mrzi migrante i imigrante, ucjenjuje zemlje, otvoreno ponižava tuđe lidere, kao npr. onog jadnog slugu, saudijskog princa itd. Sve to pokazuje da čovjek koji je podržavao Netanjuha u genocidu nad Palestincima i prije koji dan prijetio Iranu novim ratnim zločinima, nakon onih koje je već izveo – ne može pojmiti realnost. Otud i dolazi do mnogobrojnih rekacija američkih kongresmena koji traže da se Kongres SAD-a pozove na dvadeset i peti ustavni amandman i Trampa proglasi mentalno nesposobnim za obavljanje predsjedničke dužnosti.” […] “Propali projekat liberalne demokratije izrodio je luđake koji su spremni ići izvan svake moguće granice razuma.”
No, ima li u našem bolesnom uopšte dobu granica ljudskoj ludosti?
Goran Sarić
